
U digitalnom dobu u kojem se stvarno i lažno sve više stapaju, Microsoftova nova studija otkriva zabrinjavajuću statistiku: prosječan korisnik interneta tačno prepoznaje razliku između stvarne i vještački generisane slike u samo 62% slučajeva.
Istraživanje koje je provela laboratorija AI for Good obuhvatilo je 12.500 ispitanika koji su zajedno izvršili 287.000 procjena slika. Svaki učesnik je dobio zadatak da identifikuje koje slike su autentične, a koje generisane pomoću AI alata. Rezultati su pokazali da ljudi generalno nisu mnogo precizniji od slučajnog nagađanja.
Učesnicima su prikazane slike iz baze koja se sastojala od 350 stvarnih fotografija bez autorskih prava i 700 AI-generisanih slika napravljenih pomoću popularnih alata kao što su DALL-E 3, Stable Diffusion XL, Midjourney v6, Amazon Titan v1 i drugi.
Ispitanici su ocjenjivali prosječno 22 slike, a broj tačnih odgovora se kretao u granicama statističke greške. Drugim riječima, čak i ljudi koji su “pouzdano” mislili da mogu razlikovati stvarno od generisanog – često su griješili.
Za one koji žele testirati vlastitu sposobnost razlikovanja stvarnog od sintetičkog, Microsoft je objavio i javni kviz pod nazivom “Real or Not?” koji koristi iste slike korištene u istraživanju.
Pored ljudskih ispitanika, Microsoft je testirao i vlastiti AI alat za detekciju generisanog sadržaja koji je na istom uzorku postigao tačnost od 95%. Iako to zvuči ohrabrujuće, istraživački tim upozorava da se alati još uvijek nalaze u razvoju i da ne garantuju potpunu zaštitu od dezinformacija.
Zanimljivo je da upravo Microsoft, kompanija koja aktivno razvija i distribuira AI alate za generisanje sadržaja, sada objavljuje rezultate koji pokazuju negativne efekte te iste tehnologije. I dok istraživači pozivaju na veću transparentnost, uključujući digitalne potpise, vizuelne oznake i vodenje žigove, pitanje je koliko su te mjere zaista efikasne u eri kada je manipulacija slikama postala trivijalna.
„Potrebni su standardizovani alati i metode koji će korisnicima pomoći da znaju porijeklo i autentičnost sadržaja koji konzumiraju“, navodi se u zaključku studije.
Osim što utiče na povjerenje u digitalni sadržaj, širenje AI-generisanih slika ima i druge implikacije – uključujući porast dezinformacija, zloupotrebu u političke i propagandne svrhe, ali i ekološke posljedice zbog enormne potrošnje energije pri treniranju i korištenju velikih AI modela.
Tehnološki stručnjaci sve više pozivaju na višeslojni pristup rješavanju problema, koji ne uključuje samo detekciju lažnih sadržaja, već i regulaciju, edukaciju korisnika i odgovorno korištenje alata.
Ako želite biti u toku s najnovijim sadržajem, zapratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i pridružite se našem Discord serveru. I naravno posetite TechPlay.gg za još mnogo više uzbudljivih vesti iz sveta gaminga!
Be the first to leave a comment