Dok se svet još bori da razume veštačku inteligenciju (i kako da preživi sastanak sa ChatGPT-em), kvantni računari tiho kuju svoj plan osvajanja sveta — a izgleda da je i Donald Tramp odlučio da se uključi u tu priču.
Kako piše Wall Street Journal, administracija Donalda Trampa započela je razgovore sa nekoliko američkih kvantnih kompanija o mogućem ulaganju. Ideja je da vlada postane suvlasnik tih firmi, među kojima su IonQ, Rigetti Computing i D-Wave Quantum. Priča se o minimalnim ulaganjima od po 10 miliona dolara, što jeste sitnica u odnosu na milijarde koje lete u svet veštačke inteligencije – ali svaki kvant počinje od nule, zar ne?
Zanimljivo je da kvantni računari do sada nisu dobijali ni približno toliku pažnju američke vlade kao klasični čipovi i AI. Sve do sada, quantum je bio kao onaj tihi đak u zadnjoj klupi koji ne diže ruku, ali redovno zna odgovor.
Prošle godine vlada je već ušla u partnerski odnos s Intelom, kupivši deo akcija u sklopu CHIPS programa, a sada izgleda da bi i kvantna scena mogla dobiti malo te „državne ljubavi“. Ipak, nemojte očekivati novi budžetski vatromet — ukupna vrednost ovih kompanija zajedno jedva dostiže iznos koji je Intel dobio sam.

Ali zašto su kvantni računari toliko posebni? Za razliku od klasičnih računara koji barataju nulama i jedinicama, kvantni rade s „kubitovima“ – česticama koje mogu biti i nula i jedinica istovremeno. Zvuči kao nešto što bi Tesla smislio posle treće kafe, ali upravo ta osobina omogućava da kvantni računari u teoriji rešavaju zadatke milijarde puta brže od današnjih.
Google se nedavno pohvalio da je njegov kvantni algoritam 13.000 puta brži od tradicionalnih, ali fizičari su odmah uzvratili sa klasičnim: „Hajde da vidimo dokaz.“ Isto važi i za Microsoft, koji tvrdi da je razvio potpuno novi „stanje materije“ za svoj Majorana 1 čip — mada i tu naučna zajednica ostaje skeptična.
Pa ipak, kvantni potencijal je prevelik da bi ga vlade ignorisale. Osim tehnološkog napretka, postoji i vrlo konkretan razlog: nacionalna bezbednost. Kvantni računari mogli bi jednog dana razbijati i najjače šifre i enkripcije, što je dovoljan motiv da SAD žele da budu „na kvantnoj strani istorije“.
Iako je ulaganje od 10 miliona dolara po kompaniji tek simbolično, ono pokazuje smer u kojem se Washington kreće. Kako je i Jensen Huang, direktor Nvidije, nedavno rekao – „kvantna revolucija neće doći sutra, ali svakako dolazi“. A čini se da Trampova administracija želi da bude spremna kad stigne.
Ako želite biti u toku s najnovijim sadržajem, zapratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i pridružite se našem Discord serveru. I naravno posetite TechPlay.gg za još mnogo više uzbudljivih vesti iz sveta gaminga!

Be the first to leave a comment